V. gimnazija "Vladimir Nazor" Split

Dobra prilagodba u životu zahtijeva ulaganje napora, aktivan pristup problemnoj situaciji te pokušaj da se ona promijeni. Oni koji su skloniji izbjegavanju problema izloženi su većem riziku da u kasnijem životu budu lošije prilagođeni.

Uobičajeni načini suočavanja sa stresom:

1. učenje s namjerom da se ocjena ispravi je najbolja reakcija na lošu ocjenu, a javlja se kod onih koji razumiju vezu između svog zalaganja i uspjeha. Ne mora se odmah nakon dobivene loše ocjene sjesti i učiti. Neka na neki prikladan način smanje svoju napetost, ali nakon toga neka počnu učiti. Mnogi su neefikasni ne zato što nisu dovoljno sposobni ili zato što ne žele učiti, već ne znaju kako.

2 traženje utjehe i socijalne podrške je normalna reakcija. Drugi nam ljudi mogu dati konkretnu pomoć (npr. pokazati rješavanje zadatka), emocionalnu podršku, utjehu i razumijevanje te s nama podijeliti svoja iskustva. Ne vičite na svoje adolescente kad dobiju lošu ocjenu, već pokažite da ih razumijete i da vjerujete da će je ispraviti.

3 uočavanje pozitivnog može olakšati suočavanje sa stresom. Naučite ih da je loša ocjena neugodna stvar, ali nije tragedija!

4 bavljenje drugim aktivnostima pomaže u smanjivanju napetosti i zaboravljanju neugodnog iskustva. Ako nakon toga slijedi učenje kako bi se ocjena ispravila, dopustite im malo opuštanja.

5 emocionalne reakcije (ljutnja, plakanje, ...) su također normalna reakcija. Traje li kratko, ne treba je sprečavati, već treba pokazati razumijevanje. Ove će reakcije biti problem ako postanu isključive reakcije na stres. One će trenutno smanjiti napetost, ali problem neće riješiti.

6 poricanje i izbjegavanje problema
Kada primijetite ovakvu reakciju na lošu ocjenu, zapitajte se: kako ste zadnji put reagirali na lošu ocjenu? Jesu li dobre ocjene jedini način da se zadobije vaša ljubav i poštovanje?

7 pasivno prihvaćanje problema je, u stvari, tzv. naučena bespomoćnost koja nastaje kada osoba, pokušavajući nešto učiniti, duže vrijeme doživljava samo neuspjeh. Nakon nekog vremena zaključuje da nema smisla truditi se, jer je rezultat uvijek isti – neuspjeh. Treba reagirati odmah omogućujući im da osjete kako postoji veza između njihovog truda i zalaganja i postignutog uspjeha. Neka vježbaju prvo na lakšim zadacima kako bi doživjeli uspjeh rješavajući ih i ne zaboravite ih za to prikladno pohvaliti ili nagraditi.

8 samookrivljavanje je karakteristično za osobe niskog samopoštovanja. Protiv toga se možete boriti davanjem pohvala za prikladno ponašanje i ostvarene uspjehe, pri čemu pohvala mora biti iskrena, primjerena i vezana uz konkretno ponašanje, a ne općenita.

Može se reći da način suočavanja sa stresom ovisi o osobinama ličnosti, o okolnostima u kojima se događa stresna situacija i o tome kako osoba opaža situaciju.

Priredila:

Željka Friganović Jerončić , prof. psihologije

prema I. Brdar i M. Rijavec: "Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu?", IEP, Zagreb, 1998.